Najčešće greške pri produljenju radne dozvole

Produljenje radne dozvole jedan je od najkritičnijih koraka u procesu zapošljavanja stranih radnika u Hrvatskoj. 

Iako se na prvi pogled čini jednostavnim, u praksi se svaki korak može pretvoriti u problem ako nije dobro pripremljen. Poslodavci koji su prošli kroz taj proces barem jednom znaju koliko skupa može biti jedna jedina pogreška, od kašnjenja isporuke radnika do novčanih kazni i gubitka dozvole.

U ovom članku pokrivamo:

• Kasno podnošenje zahtjeva
• Nepotpuna ili zastarjela dokumentacija
• Financijski uvjeti koji nisu ispunjeni
• Pogrešna kategorija dozvole
• Neprijavljena promjena poslodavca ili radnog mjesta
• Narušen omjer domaćih i stranih radnika
• Neplaćeni porezi i doprinosi
• Ignoriranje zakonskih promjena

1. Kasno podnošenje zahtjeva za produljenje

Ovo je daleko najčešća i ujedno najskuplja greška. Zakonski rok za podnošenje zahtjeva za produljenje radne dozvole je najmanje 30 dana prije isteka važeće dozvole, no preporučuje se podnijeti zahtjev najmanje 60 dana unaprijed.

Mnogi poslodavci čekaju previše, sjete se tek tjedan-dva unaprijed, i tada nastaje problem. MUP ne garantira obradu u skraćenom roku, a radnik koji čeka na produljenje nije legalno zaposlen dok nova dozvola ne bude izdana.

Savjet: Postavite podsjetnik barem tri mjeseca prije isteka dozvole. To vam daje dovoljno vremena za prikupljanje dokumentacije i eventualne korekcije ako nešto nedostaje.

2. Nepotpuna ili zastarjela dokumentacija

Drugi najčešći razlog odbijanja ili kašnjenja je nepotpuna dokumentacija. Greške koje se ponavljaju:

• putovnica radnika koja je istekla ili na granici važenja (manje od 6 mjeseci do isteka)
• ugovor o radu koji nije usklađen s novim uvjetima ili nema valjanog potpisa
• fotokopije umjesto ovjerenih prijevoda dokumenata
• dokazi o smještaju koji su istekli ili ne odgovaraju stvarnoj adresi radnika
• nedostaju potvrde o plaćenim porezima i doprinosima

3. Neispunjavanje financijskih uvjeta poslodavca

Novi zakon uvodi jasne financijske pragove koje poslodavci moraju zadovoljiti da bi uopće mogli zapošljavati strane radnike. 

Pravne osobe moraju imati promet od najmanje 100.000 eura mjesečno u posljednjih 12 mjeseci, a obrtnici 40.000 eura u zadnjih 12 mjeseci. Problem nastaje kada se zahtjev podnese, a poslodavac ne može dokazati stabilan promet, primjerice ako je tvrtka tek osnovana ili je imala pad prihoda.

Greška leži i u tome što se mnogi poslodavci ne konzultiraju unaprijed s agencijom ili pravnikom, nego tek kada dobiju negativno mišljenje od MUP-a.

4. Kriva kategorija dozvole

Postoje različite vrste dozvola: 

• standardna dozvola za boravak i rad, 
• sezonska radna dozvola, 
• EU Plava karta

Svaka ima drugačije uvjete i rokove. Česta greška je kada poslodavac traži produljenje sezonske dozvole za radnika koji radi cijelu godinu, ili obrnuto, za radnika koji sezonski radi i podnosi zahtjev za standardnu dozvolu i time nepotrebno komplicira postupak.

Koji tip dozvole odgovara vašem radniku ovisi o sektoru u kojem radi. Turizam, ugostiteljstvo i građevinarstvo imaju specifičnosti, pročitajte više u našem blogu U  kojim sektorima najviše rade strani radnici?.

5. Propuštanje promjene poslodavca ili radnog mjesta

Radna dozvola vezana je uz konkretnog poslodavca. Ako je radnik u međuvremenu promijenio radno mjesto, opis posla ili je formalno preselio u drugu tvrtku (čak i unutar iste grupacije), a to nije prijavljeno MUP-u, produljenje može biti odbijeno ili poništeno.

Svaka promjena, nova tvrtka, novo radno mjesto, nova adresa poslodavca, mora biti evidentirana i prijavljena. Ovo posebno vrijedi za agencijsko zapošljavanje gdje se radnik ustupa različitim korisnicima.

6. Nedovoljan broj domaćih radnika (kršenje omjera)

Zakon propisuje koliko stranih radnika tvrtka smije imati u odnosu na domaće. Za deficitarna zanimanja minimalni udio domaćih radnika iznosi 10%, a za nedeficitarna 20%.

Ako se broj domaćih radnika smanji u međuvremenu (otkazima, umirovljenjem), a broj stranih ostane isti, tvrtka više ne zadovoljava uvjete za produljenje svih dozvola.

Savjet: Redovito pratite omjer radnika i reagirajte preventivno, ne tek kada stigne zahtjev za produljenje.

7. Neplaćeni porezi i doprinosi

Svako nepodmireno dugovanje prema poreznoj upravi ili HZMO-u automatski blokira postupak produljenja. 

Ovo je greška koja se gotovo uvijek može izbjeći, ali se redovito pojavljuje kod manjeg i srednje velikog poduzetništva gdje se administrativni procesi ne prate dovoljno pažljivo.

Preporučujemo da se barem 90 dana prije podnošenja zahtjeva napravi provjera svih poreznih obveza i podmiri sve eventualne neurednosti.

8. Zanemarivanje promjena u zakonu

Zakonski okvir za zapošljavanje stranih radnika u Hrvatskoj mijenja se. Zakon o strancima iz veljače 2025. donio je niz promjena koje su iznenadile mnoge poslodavce koji su nastavili koristiti stare obrasce i stare procedure. Obrazac 17a zamijenio je Obrazac 9a, poslodavci koji su podnijeli zahtjev na starom obrascu dobili su odbijanje.

Uz to, rok odlučivanja MUP-a produžen je s 30 na 90 dana, što znači da je pravovremeno podnošenje zahtjeva sada još važnije nego ikad. Ako ste zapošljavali radnike s Filipina ili iz drugih trećih zemalja, posebno je važno biti u toku s aktualnom regulativom.

Kako izbjeći greške, i što kada dođe do problema?

Produljenje radne dozvole nije nešto što treba ostaviti za zadnji trenutak ili prepustiti improvizaciji. Iskustvo pokazuje da poslodavci koji rade s iskusnom agencijom za zapošljavanje stranih radnika imaju znatno manje problema jer im agencija prati rokove, priprema dokumentaciju i prati zakonske promjene umjesto njih.

Ako ste u situaciji gdje vam se bliži rok za produljenje, ili ste već propustili neki korak, javite nam se. FilRecruit tim iskusnih stručnjaka pomoći će vam da proces prođe bez zastoja i bez nepotrebnih troškova.