Što mijenja novi zakon o stranim radnicima iz veljače 2025.?

U veljači 2025. Hrvatski sabor usvojio je novi  Zakon o strancima koji donosi značajne promjene u regulaciji rada i boravka stranih državljana u Hrvatskoj. 

Novi zakon o strancima će pomoći pri uređenju tržišta rada i usklađivanju s europskim standardima, a uvodi brojne novosti kako za poslodavce tako i za strane radnike. 

Kroz opsežnu regulaciju zapošljavanja stranaca, zakonodavac nastoji uspostaviti ravnotežu između potreba hrvatskog gospodarstva za radnom snagom i zaštite položaja domaćih radnika. Pogledajmo što novi zakon o stranim radnicima iz veljače citira.

Produženje dozvola za boravak i rad

Jedna od najvažnijih promjena je produljenje trajanja dozvole za boravak i rad. Dok su se ranije dozvole izdavale na razdoblje do godinu dana, sada strani radnici mogu dobiti dozvolu na čak tri godine, pod uvjetom da poslodavac s njima sklopi dugoročniji ugovor o radu. 

Ova promjena donosi značajno smanjenje administrativnog opterećenja za poslodavce i veću sigurnost za strane radnike, omogućavajući dugoročnije planiranje radne snage.

Novim zakonom je također uveden prijelazni period od 60 dana tijekom kojeg strani radnik može ostati u Hrvatskoj nakon gubitka posla. Što predstavlja značajnu promjenu jer omogućava stranim radnicima da pronađu novog poslodavca bez potrebe za napuštanjem zemlje, čime se osigurava kontinuitet njihovog boravka i radnog angažmana.

Novi omjeri zapošljavanja za deficitarna i nedeficitarna zanimanja

Zakon uvodi striktne kvote za odnos domaćih i stranih radnika. Za deficitarna zanimanja, poslodavac smije zaposliti do 12 stranaca na jednog domaćeg radnika (omjer 8%), dok za nedeficitarna zanimanja, poslodavac smije zaposliti do 6 stranaca na jednog domaćeg radnika (omjer 16%).

Tijekom prijelaznog razdoblja, dok se administracija zahtjeva ne uspostavi u potpunosti, primjenjuje se pravilo prema kojem poslodavci koji zapošljavaju manje od 50 domaćih radnika smiju podnijeti do 50 zahtjeva za radnu dozvolu, a poslodavci koji zapošljavaju 50 i više domaćih radnika imaju limit od 250 zahtjeva. 

Ova regulacija posebno utječe na sektore građevinarstva i ugostiteljstva, gdje je dosad bio velik priljev stranih radnika bez definiranih ograničenja.

Stroži uvjeti za poslodavce

Novi zakon znatno postrožuje uvjete koje poslodavci moraju ispuniti kako bi mogli zapošljavati strane radnike. 

Poslodavac mora najmanje godinu dana prije podnošenja zahtjeva imati zaposlenog barem jednog radnika iz Hrvatske, EU, Švicarske ili EGP-a, na neodređeno vrijeme i puno radno vrijeme s mjestom rada u Hrvatskoj.

U pogledu financijskih uvjeta, pravne osobe moraju ostvarivati promet od najmanje 10.000 eura mjesečno u posljednjih šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva, dok obrtnici moraju ostvarivati promet od najmanje 15.000 eura mjesečno. Za sezonske obrtnike, promet mora iznositi najmanje 15.000 eura tijekom sezone.

Zakon također zahtijeva da poslodavac ne smije biti kažnjavan za rad na crno, ne smije imati nepodmirene porezne obveze te mora imati zakonite ugovore o radu. 

Novost je i obveza davanja novčanog jamstva državi u slučaju da poslodavac odustane od radnika za kojeg je ishodio radnu dozvolu, u iznosu prosječne mjesečne bruto plaće za svakog radnika.

Dodatno, reguliran je i agencijski rad. Poslodavci neće moći angažirati radnu snagu putem agencija za privremeno zapošljavanje bez ispunjavanja svih uvjeta, jer se dozvola agenciji daje za konkretnog poslodavca.

Veća fleksibilnost za strane radnike

Novi zakon donosi i pozitivne promjene za strane radnike. Nakon godine dana rada kod istog poslodavca, strani radnik može promijeniti poslodavca ako ima ugovor o radu i radnu dozvolu na period dulji od godine dana. Radnik ne mora ishoditi novu radnu dozvolu ukoliko želi promijeniti poslodavca. Procedura promjene poslodavca uključuje sklapanje novog ugovora o radu, prijavu policiji i odobrenje zavoda za zapošljavanje prije početka rada.

Strani radnici također smiju raditi dodatno kod drugog poslodavca, ako taj poslodavac ispunjava sve preduvjete za zapošljavanje stranaca. 

Regulacija smještaja stranih radnika

Posebna pažnja posvećena je uvjetima smještaja stranih radnika. Smještaj koji poslodavac osigurava mora zadovoljavati mjereni životni standard, opće zdravstvene i sigurnosne norme tijekom cijelog boravka stranca. 

Svaka promjena smještaja mora se prijaviti policiji, a najamnina mora biti razumna u usporedbi s neto plaćom i kvalitetom smještaja te se ne smije automatski odbijati od plaće stranca.

Ovo je najznačajnija promjena jer se do sada kvaliteta smještaja propisivala samo kod sezonskih poslova. Detaljni uvjeti o primjerenom smještaju bit će dodatno regulirani posebnim pravilnikom, čime će se osigurati dostojanstveni uvjeti života za strane radnike tijekom njihovog boravka u Hrvatskoj.

EU plava karta i privlačenje visokokvalificiranih radnika

Za visokokvalificirane stručnjake, zakon predviđa produljenje trajanja EU plave karte s dvije na četiri godine. 

Značajna je novost da plavu kartu mogu dobiti i osobe bez formalnih obrazovnih kvalifikacija, ali s dokazanim stručnim vještinama u IT sektoru i najmanje tri godine radnog iskustva. Minimalna bruto plaća za nositelje EU plave karte zadržana je na razini od 1,5 prosječne bruto plaće u Hrvatskoj, što trenutno iznosi oko 2.700 eura mjesečno.

Ovim mjerama Hrvatska nastoji privući i zadržati visokokvalificirane stručnjake, posebno u IT sektoru, što je od strateškog značaja za razvoj gospodarstva temeljenog na znanju i inovacijama.

Olakšice za hrvatske iseljenike

Zakon uvodi posebnu kategoriju privremenog boravka za hrvatske iseljenike i njihove potomke iz trećih zemalja. 

Prema novim odredbama, iseljenici se više neće tretirati kao stranci, već mogu odmah nakon odobrenja boravka podnijeti zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo. 

Imaju pravo na zapošljavanje i samozapošljavanje bez posebne dozvole za boravak i rad, a omogućen im je i pristup programima obrazovanja, strukovne izobrazbe i studiranja.

Time se prikazuje značajan korak prema politici povratka iseljeništva i demografske obnove, pružajući pravnu sigurnost i olakšice hrvatskim iseljenicima koji se žele vratiti u svoju domovinu.

Digitalni nadzor ulaska i izlaska – EES i ETIAS

Od svibnja 2025. na granicama EU uvodi se digitalni nadzor ulaska i izlaska stranaca kroz sustave EES i ETIAS. Stranci kojima inače ne treba viza za ulazak u EU morat će ispuniti online obrazac s informacijama o svrsi ulaska i platiti pristojbu od 7 eura. Pri prvom ulasku, uzet će im se otisci prstiju i slika zjenice.

Implementacija ovog sustava vjerojatno će izazvati znatne gužve na graničnim prijelazima, posebno prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori, gdje su i bez tog sustava čekanja ponekad duža od sedam sati. Odobrenje za ulazak vrijedi tri godine.

Novi sustav također mijenja obveze javnih prijevoznika, koji će morati provjeravati imaju li putnici dopuštenje za ulazak u EU prije polaska, čime će se onemogućiti prekoračenje turističkog boravka.

Strože kazne za prekršitelje

Novi zakon znatno povećava kazne za poslodavce koji krše propise. Za pravne osobe predviđene su kazne od 5.000 do 20.000 eura, a za fizičke osobe od 2.000 do 6.000 eura. 

Inspekcija rada dobila je ovlasti za privremeno zatvaranje poslodavaca koji krše zakon, a propisana je i zabrana obavljanja djelatnosti putem digitalnih platformi (Bolt, Wolt i slični) ako je poslodavac nezakonito zapošljavao strane radnike.

Radi prilagodbe poslodavcima, propisana je odgoda učinka prekršajno-pravnih sankcija kao zapreke za izdavanje dozvole do 1. siječnja 2026. godine, čime se osigurava prijelazno razdoblje za usklađivanje s novim propisima.

Trenutno stanje na tržištu rada

Podatci pokazuju kako je potražnja za stranim radnicima u stalnom porastu. U 2024. godini podneseno je 286.000 zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad, što je 22% više nego u 2023. 

Izdano je 206.529 dozvola, što predstavlja povećanje od 210% u odnosu na 2020. godinu. Najviše dozvola izdano je u sektorima građevinarstva, turizma i ugostiteljstva, industrije, prometa i trgovine.

Prema državljanstvu, najveći broj dozvola izdan je državljanima Bosne i Hercegovine (38.100), Nepala (35.635), Srbije (oko 28.000), Indije (20.000), Filipina (14.600), Sjeverne Makedonije (oko 14.000), Bangladeša (13.600), Kosova (8.000), Uzbekistana (7.000) i Egipta (nešto manje od 7.000).

Implikacije koje zakon o stranim radnicima iz veljače dovodi za hrvatsko gospodarstvo i društvo

Novi Zakon o strancima donosi sveobuhvatnu reformu sustava zapošljavanja stranih radnika u Hrvatskoj. 

S jedne strane, zakon uvodi strože uvjete za poslodavce i daje prednost domaćim radnicima, a s druge strane omogućava veću sigurnost i fleksibilnost stranim radnicima koji rade u Hrvatskoj.

• Za poslodavce, novi zakon znači više administracije i strože uvjete, ali i mogućnost dugoročnijeg planiranja radne snage. 
• Za strane radnike, donosi veću pravnu sigurnost i poboljšanje radnih uvjeta. 
• Za hrvatske radnike, zakon osigurava veću konkurentnost na tržištu rada.

U parlamentarnoj raspravi čula su se različita mišljenja o novom zakonu – od onih koji smatraju da ne idemo dovoljno daleko u regulaciji do onih koji upozoravaju na prestroge uvjete i nedostatak strateške useljeničke politike. 

Ipak, jedno je sigurno. Hrvatska je prepoznala potrebu za sustavnijim pristupom problematici stranih radnika i učinila korak prema uređenijem tržištu rada.

U kontekstu demografskih izazova i nedostatka radne snage u određenim sektorima, novi zakon pokušava uspostaviti ravnotežu između potrebe za stranom radnom snagom i zaštite hrvatskih radnika.