U kojim sektorima najviše rade strani radnici?

Kao rezultat nedostatka domaće radne snage, uvoz radne snage iz stranih zemalja postao je uobičajena praksa, a strani radnici sada čine značajan dio radne snage u ključnim sektorima hrvatske ekonomije.

Sektor građevinarstva prednjači po broju zaposlenih stranih radnika, a njihov udio ubrzano raste i u turizmu te trgovini.

Građevinarstvo

Građevinski sektor u Hrvatskoj oduvijek je bio jedan od najvažnijih pokretača gospodarskog rasta. Međutim, kako su se projekti umnožavali, a potrebe za kvalificiranom radnom snagom rasle, domaća radna snaga jednostavno nije mogla zadovoljiti potražnju. To je otvorilo vrata velikom priljevu stranih radnika u ovaj sektor.

Prema najnovijim podacima, strani radnici čine čak 40 posto ukupne radne snage u građevinskom sektoru. Većina njih dolazi iz susjednih zemalja poput Srbije i Bosne i Hercegovine, gdje su radnici tradicionalno povezani s građevinskom industrijom. 

No, zanimljivo je primijetiti kako sve veći broj radnika dolazi iz udaljenijih zemalja poput Nepala, Indije i Filipina. Ovi radnici popunjavaju praznine na tržištu rada, te unose i novu dinamiku u radno okruženje, obogaćujući ga različitim kulturama i radnim navikama.

Turizam

Turizam je još jedan sektor koji sve više ovisi o stranim radnicima. Hrvatska, kao jedna od najpopularnijih turističkih destinacija u Europi, svake godine privlači milijune posjetitelja. 

Kako bi se zadovoljile potrebe turista, posebno tijekom ljetnih mjeseci, sektor turizma zahtijeva veliku radnu snagu. Međutim, s obzirom na sezonalnost rada i relativno niske plaće, mnogi domaći radnici nisu zainteresirani za sezonske poslove u turizmu. Zbog toga se ova praznina sve više popunjava stranim radnicima.

Prema procjenama Hrvatske udruge turizma, broj stranih radnika u turizmu raste iz godine u godinu. Očekuje se da će ove godine između 50 i 55 tisuća radnika iz trećih zemalja biti zaposleno u turizmu. 

To predstavlja značajan porast u odnosu na prethodne godine, kada je izdano oko 46 tisuća radnih dozvola. Radnici iz Filipina, Nepala, ali i iz drugih zemalja Azije i Afrike, postali su ključni za održavanje kvalitete usluge u hotelima, restoranima i drugim turističkim objektima diljem Hrvatske.

Trgovina

Trgovina je sektor koji je uvijek zahtijevao veliki broj radnika, posebno u maloprodaji. S obzirom na rastući broj trgovačkih lanaca i sve veće zahtjeve potrošača, trgovina je postala još jedan sektor koji sve više ovisi o stranim radnicima. 

Dok su građevinarstvo i turizam sezonski orijentirani, trgovina zahtijeva stalnu prisutnost radne snage tijekom cijele godine. To znači kako su strani radnici u trgovini često zaposleni na duži rok, što im omogućuje veću stabilnost i lakšu integraciju u hrvatsko društvo. 

Iako su izazovi u ovom sektoru manje izraženi nego u građevinarstvu i turizmu, integracija stranih radnika u trgovinu također zahtijeva posebnu pažnju. 

Jezične barijere i kulturne razlike često predstavljaju veliki izazov za strane radnike. Međutim, s obzirom na važnost ovog sektora za svakodnevni život građana, poslodavci u trgovini sve više ulažu u programe obuke i integracije stranih radnika.

Integracija stranih radnika u hrvatsko društvo

Unatoč njihovoj važnosti za hrvatsko gospodarstvo, integracija stranih radnika u društvo i radno okruženje nije jednostavan proces. Jedan od najvećih izazova s kojim se poslodavci suočavaju je jezična barijera. 

U nekim tvrtkama, posebno u građevinarstvu, gdje strani radnici čine značajan udio radne snage, poslodavci su prisiljeni angažirati prevoditelje kako bi osigurali učinkovitu komunikaciju među zaposlenicima. Strani građevinski radnici su zbog toga čak 20 posto skuplji od domaćih radnika.

No osim jezičnih barijera, na radnom mjestu bi kulturne razlike također mogle biti izazovne. Radnici iz različitih dijelova svijeta donose sa sobom različite radne navike, vrijednosti i očekivanja, što ponekad može dovesti do nesporazuma ili sukoba na radnom mjestu. 

Kako bi se ti izazovi uspješno prevladali, sve više poslodavaca uvodi programe obuke koji pomažu stranim radnicima u prilagodbi s lokalnim radnim uvjetima i kulturom.

Integracija stranih radnika u hrvatsko društvo također je tema koja zahtijeva dugoročno planiranje i podršku državnih institucija. Državne institucije razmatraju mogućnost uvođenja obveznog učenja hrvatskog jezika za strane radnike.

Ovaj potez bio bi sličan praksama u drugim zapadnim zemljama i mogao bi značajno olakšati integraciju stranih radnika u hrvatsko društvo.

Utjecaj stranih radnika na hrvatsko gospodarstvo i društvo

Priljev stranih radnika nesumnjivo ima značajan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Njihova prisutnost omogućuje kontinuiran rad u sektorima koji su ključni za ekonomski rast, poput građevinarstva i ugostiteljstva. Bez njih, mnogi projekti i inicijative jednostavno ne bi mogli biti realizirani.

Međutim, prisutnost stranih radnika također postavlja važno pitanje o dugoročnoj održivosti ovog modela. S jedne strane, strani radnici popunjavaju praznine na tržištu rada i omogućuju poslodavcima da zadovolje potrebe za radnom snagom. 

S druge strane, postavlja se pitanje kako će njihova prisutnost dugoročno utjecati na domaće radnike i hoće li dovesti do smanjenja plaća ili pogoršanja radnih uvjeta.

Iako su strani radnici ključni za ekonomski rast, njihova uspješna integracija ovisi o spremnosti društva da ih prihvati i pruži im podršku.