Stranim radnicima će se produljiti dozvole za boravak u Hrvatskoj prema novom zakonu

Uvođenje novog zakona o strancima donosi značajne promjene u regulaciji boravka i rada stranih radnika u Hrvatskoj. Ministar rada, Marin Piletić, nedavno je predstavio ključne izmjene koje će utjecati na budućnost stranih radnika u našoj zemlji.

Prema novom zakonu, dozvole za boravak i rad stranih radnika produžit će se s jedne na tri godine, što će omogućiti veću stabilnost i sigurnost za one koji dolaze raditi u Hrvatsku. 

Ova promjena se odnosi na sve strane radnike, bez obzira na to iz koje zemlje dolaze, i uvodi nove standarde u procesu zapošljavanja i integracije stranih radnika.

Produženje dozvola za boravak i rad: Što to znači za strane radnike?

Najvažnija promjena koju donosi novi zakon odnosi se na produženje dozvola za boravak i rad sa sadašnjih godinu dana na tri godine. Ova promjena predstavlja značajan korak naprijed u regulaciji stranih radnika u Hrvatskoj, pružajući im veću sigurnost i stabilnost tijekom njihovog boravka.

Do sada su strani radnici morali svake godine obnavljati svoje dozvole za boravak i rad, što je često predstavljalo administrativni teret, ali i izvor nesigurnosti za radnike. Produženje na tri godine omogućit će im planiranje dugoročnijeg boravka u zemlji, olakšavajući im integraciju u hrvatsko društvo i gospodarstvo.

Ova promjena posebno je značajna za poslodavce, koji sada mogu planirati dugoročne projekte i suradnje s radnicima bez potrebe za učestalim administrativnim postupcima. Time se povećava i fleksibilnost tržišta rada, što je ključno u dinamičnom poslovnom okruženju kakvo danas postoji.

Utjecaj na gospodarstvo

Ministar rada Marin Piletić naglasio je kako strani radnici nisu snizili cijenu rada u Hrvatskoj, već su naprotiv, doprinijeli rastu prosječne plaće u zemlji. Ovo je važan pokazatelj da prisutnost stranih radnika nije negativno utjecala na domaću radnu snagu, već je pridonijela povećanju konkurentnosti i produktivnosti hrvatskog gospodarstva.

Prema podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje, u Hrvatskoj je trenutno zaposleno oko 143 tisuće stranih radnika. Od tog broja, gotovo 12 tisuća dolazi iz europskih zemalja, dok najveći broj dolazi iz susjednih zemalja poput Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije. Uz to, sve je veći broj radnika iz azijskih zemalja. Najviše se ističu Nepalski, Indijski i Filipinski radnici.

Ovi radnici čine oko osam posto ukupne radne snage u Hrvatskoj, a njihova prisutnost je važna za mnoge sektore koji se suočavaju s nedostatkom domaće radne snage. S obzirom na demografske izazove i iseljavanje radno sposobnog stanovništva, Hrvatska se sve više oslanja na strane radnike kako bi održala svoje gospodarstvo u funkciji.

Novi standardi za smještaj stranih radnika

Jedan od važnijih elemenata novog zakona se odnosi na uvjete smještaja stranih radnika. Ministar Piletić je naglasio kako je neprihvatljivo da strani radnici budu smješteni u neadekvatnim uvjetima, što je bio slučaj u nekim situacijama do sada. Novi zakon stoga prvi put definira minimalne standarde smještaja za strane radnike.

Ministarstvo unutarnjih poslova zaduženo je za izradu pravilnika koji će detaljno regulirati ove standarde. Cilj je osigurati da svi strani radnici, bez obzira na sektor u kojem rade, imaju pristup sigurnom i dostojanstvenom smještaju.

Uz to, uvode se i novi kriteriji za agencije koje se bave uvozom radne snage. Agencije će morati dokazati minimalni mjesečni promet na svojim žiroračunima te će broj zahtjeva za radne dozvole biti ograničen u odnosu na broj stalno zaposlenih u tim agencijama. 

Ove mjere usmjerene su na poboljšanje kvalitete radne snage koja dolazi u Hrvatsku, ali i na smanjenje mogućnosti za zlouporabe i eksploataciju stranih radnika.

Integracija stranih radnika u hrvatsko društvo

Iako novi zakon donosi brojne pozitivne promjene, ostaju izazovi vezani uz integraciju stranih radnika u hrvatsko društvo. Uvođenje standarda za smještaj i produženje dozvola svakako su koraci u pravom smjeru, no potrebne su i dodatne mjere kako bi se osigurala potpuna integracija stranih radnika.

Najveći izazov je naravno jezična barijera, s obzirom na to da mnogi strani radnici dolaze iz zemalja gdje se ne govori hrvatski jezik. Potrebno je osigurati adekvatne tečajeve jezika, ali i druge oblike podrške koji će im olakšati prilagodbu. 

Filipinski radnici, primjerice, često dolaze s visokim stupnjem poznavanja engleskog jezika, što im olakšava komunikaciju i prilagodbu u međunarodnim radnim okruženjima. Zbog te prednosti, neki poslodavci ih više cijene, budući da je njihova sposobnost komunikacije na engleskom jeziku ključna za globalno poslovanje i suradnju.

Također, važno je raditi na podizanju svijesti javnosti o doprinosu koji strani radnici donose hrvatskom gospodarstvu. Ponekad se u javnosti stvaraju negativne percepcije o stranim radnicima, što može dovesti do diskriminacije i isključivanja. Stoga je potrebno kontinuirano raditi na promoviranju vrijednosti uključivosti i jednakosti.

Zaključak: Pozitivan iskorak u regulaciji stranih radnika

Novi zakon o strancima predstavlja značajan iskorak u regulaciji boravka i rada stranih radnika u Hrvatskoj. Produženje dozvola za boravak na tri godine te uvođenje standarda za smještaj osigurat će veću sigurnost i stabilnost za strane radnike, ali i pozitivno utjecati na hrvatsko gospodarstvo.

Ove mjere pokazuju namjeru Vlade da stvori uvjete koji će omogućiti bolju integraciju stranih radnika u naše društvo. No, važno je i dalje raditi na prevladavanju izazova kako bi Hrvatska postala još privlačnija destinacija za strane radnike te kako bi se osiguralo da njihova prisutnost bude od koristi za sve strane.